DIREKTOR POLICIJE POJASNIO šta za BiH znači ulazak Hrvatske u Šengen

10:10

BiH 0

Hrvatska će od 1. januara naredne godine preuzeti kontrolu šengenske granice i biće ukinuta 73 granična prelaza, izjavio je glavni direktor policije Nikola Milina i pojasnio šta će to praktično značiti za granicu EU sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

DIREKTOR POLICIJE POJASNIO šta za BiH znači ulazak Hrvatske u Šengen
Printscreen/Youtube/BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine

"Gdje ima većih infrastrukturnih uslova biće bolji protok i neće biti strožih kontrola", kazao je Milina i podsetio da Hrvatska od ulaska u EU primenjuje stroga pravila i da je do sada čuala spoljnu granicu EU, a sada će čuvati spoljne granice Šengena.

Oni koji od 1. januara, kaže, budu išli na skijanje u BiH, granicu će prelaziti kao i do sada, kako državljani EU tako i trećih zemalja.

Primena šengenskih pravila za sve vrste saobraćaja počinje 1. januara, a  26. marta i u vazdušnim lukama. To, kaže Milina, znači da će se unutar šengenske zone putovati, kao što se sada putuje iz Zagreba do Splita ili Dubrovnika.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice
BiH

BIH-HR: Zbog šengena se čeka i do 4 sata na prelazak granice

13:11

3 avgust, 2022

BiH

Pristupanje Hrvatske šengenskoj zoni odraziće se i na BiH, prvenstveno kada su u pitanju kontrole prevoza putnika, robe i usluga na graničnim prelazima između dve države, a prema rečima nadležnih iz oblasti transporta, ukoliko se ne donesu adekvatne mere i propisi, može se očekivati da čekanja na prelazak granice traju i po nekoliko časova.

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

"Nema graničnih kontrola, ali ima sigurnosnih pregleda", dodao je.

Govoreći za hrvatski RTL o promenama koje donosi članstvo Hrvatske u Šengenu, Milina kaže da će to značiti ukidanje 73 granična prelaza, a prema Sloveniji i Mađarskoj kontrole neće biti.

Postojaće, dodao je, mogućnost unutrašnjih kontrola, ali samo u slučajevima posebnih razloga i ugrožene bezbednosti.

"Povremene kontrole su kompenzacijske mjere koje ćemo i mi raditi u unutrašnjosti teritorija, to ne znači da niko nikoga neće kontrolisati, ali se to neće raditi kao sada, neće biti kontrole na graničnim prijelazima”, pojašnjava Milina.

Istakao je da se Hrvatska već dugo pripremala za ovakvu odluku i potpunu primenu Šengena.

"Već su određeni zakoni i uredbe u pripremi i pripremili smo tačno za svakog policajca individualno. Neki će se vratiti na spoljnu granicu, odakle gravitiraju, a neki će raditi na tzv. kompenzacijskim mjerama. Što se tiče kućica, rampe neće biti, a uspostaviće se slobodan koridor za nesmetano kretanje", kaže Milina.

Dodao je da hrvatska granična policija već koristi najmoderniju opremu pa 1. januara neće stići nikakva na spoljnim granicama. Nova oprema, kaže, za sve države članice Šengena iz EU i novi informacioni sistem stiže periodično.  

Komentari(0)

Loading