BiH uskoro rešava pitanje digitalnih nomada

10:04

BiH 0

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla rešiti pitanje digitalnih nomada, zaposlenih stranaca koji za obavljanje svog posla isključivo koriste digitalne tehnologije, a borave u mnogim državama u kojima troše novac.

BiH uskoro rešava pitanje digitalnih nomada
Printscreen/Youtube/DW Documentary

Oni uglavnom rade na putu gde postoji pristup internetu, te se bave zanimanjima koja zahvaljujući internetu mogu obavljati nezavisno od mesta rada. Naime, poslanici u prethodnom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Predrag Kojović, Aida Baručija, Damir Arnaut i Mirjana Marinković Lepić su ovu inicijativu uputili još 2021. godine.

"Poslaničkom inicijativom se nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative u zakonodavnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH kojim će biti omogućen boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini", piše u ovoj inicijativi. Iz Savjeta ministara BiH su odgovorili krajem februara ove godine da Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima je pripremila taj nacrt zakona, te ministru bezbjednosti dostavila izvještaj o završenim aktivnostima, na koji je ministar dao saglasnost.

"Trenutno se u okviru Sektora za imigracije Ministarstva bezbjednosti provode aktivnosti za izradu tablica o usklađenosti Nacrta zakona sa propisima Evropske unije. Nakon ove aktivnosti slijedi upućivanje Nacrta zakona na mišljenje nadležnim institucijama u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ministara BiH, što je faza koja prethodi upućivanju dokumenta Savjetu ministara radi razmatranja i usvajanja. Ukoliko Savjet ministara usvoji dokument, isti se dostavlja u dalju proceduru Parlamentarnoj skupštini BiH", piše u odgovoru.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Pročitajte još:

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL), rekao je za "Nezavisne" da su digitalni nomadi jedna velika populacija koja je spojila "work and travel" u isto vreme.

"U doba digitalizacije i inovacionih rješenja oni obavljaju jedan vrlo značajan dio posla i generišu zaista ozbiljan novac. Većina razvijenih zemalja je ovo pitanje regulisala i na neki način oni koji su to prvi riješili su postali oaze za digitalne nomade. Ovo bi trebalo da ima prilično pozitivan uticaj na prihode, odnosno ekonomiju kod nas, a sa druge strane postojaće mogućnost da dobijemo više kadrova na jednom mjestu koji se na neki način bave radom na digitalnim vještinama, u IT-u, programiranju, servisima i uslugama, jer ono što je evidentno u zadnje vrijeme je da nam takav profil radnika prilično nedostaje na našem tržištu", pojasnio je Gverić. 

Hrvatska je, na primer, ovo pitanje rešila ranije, te se pretpostavlja da ih u susednoj zemlji mesečno boravi oko 10.000.

Inače, na svetu trenutno ima oko 35 miliona digitalnih nomada, a pretpostavlja se da bi do 2035. godine ovaj broj mogao narasti na milijardu.

Komentari(0)

Loading