MILOV VAPAJ ZAPADU: SRPSKA i RUSKA PRAVOSLAVNA CRKVA alati u rukama Putinove politike

09:29

Crna Gora 1

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović ocenio je da su Srpska pravoslavna i Ruska pravoslavna crkva samo alati u rukama politike Vladimira Putina.

MILOV VAPAJ ZAPADU: SRPSKA i RUSKA PRAVOSLAVNA CRKVA alati u rukama Putinove politike
EPA

Govoreći o slučaju temeljnih ugovora sa verskim zajednicama Đukanović je u intervjuu The Jerusalem Postu rekao da je onaj sa Jevrejskom zajednicom, potpisan 2012. primer po uzoru na razvijene demokratije.

“U nekim slučajevima smo uspjeli, ali u nekim nismo. Kao što znate, mi se mučimo sa takvim ugovorom sa Srpskom pravoslavnom crkvom. A to što se mučimo sa potpisivanjem takvog sporazuma s njima, opet je refleksija globalnih odnosa o kojima sam govorio. Jer, nažalost i SPC i Ruska pravoslavna crkva su samo alati ili instrumenti u rukama Putinove politike”, rekao je predsednik.

Đukanović je govorio o bezbednosnim prilikama u Evropi, spoljnopolitičkim ciljevima i rezultatima Crne Gore, odnosima sa Izraelom, Palestinom i drugim državama te regije i ličnom političkom angažmanu.

Pročitajte još:

Pročitajte još:

Pročitajte još:

Pročitajte još:

Pročitajte još:

Pročitajte još:

Rekao je da nije planirao da tri decenije provede u politici, ali, nažalost, u proteklih 30 godina političke karijere bilo je toliko događaja da bi mogli ispuniti jedno stoleće.

“U početku smo imali rat u bivšoj Jugoslaviji, pa je neko trebalo da se pobrine da u Crnoj Gori imamo mir. Uspjeli smo u tome. I uspjeli smo sačuvati naš multietnički sklad. A onda je došlo na dnevni red pitanje ekonomske održivosti Crne Gore. Uspjeli smo da obezbijedimo održivost i da je dodatno unaprijedmo. Onda nas je Slobodan Milošević uveo u rat sa NATO. Neko je trebalo da se pobrine da Crna Gora ne bude toliko bombardovana. Uspjeli smo i u tome”, rekao je on.

Kazao je da je uprkos protivljenju Srbije obnovljena i nezavisnost.

“Odlučili smo da obnovimo nezavisnost Crne Gore. Srbija je bila žestoko protiv toga, ne samo u Miloševićevo vrijeme, nego i u doba vladavine Koštunice. No, uspjeli smo, bez ratova, bez nestabilnosti, što nije uobičajeno na Balkanu. Zapravo, to je bio jedini takav primjer. Takođe smo se opredijelili za članstvo u NATO. I uspjeli smo i u tome. A u međuvremenu smo realizovali neke vrlo jake investicije. Danas čekamo da postanemo dio Evropske unije, i ispred smo ostalih kandidata”, istakao je Đukanović.

Poručio je i kako afirmativno gleda na odnose Crne Gore i SAD.

“To dolazi iz razdoblja kada su Zapadni Balkan i bivša Jugoslavija bili glavni prioritet američke vanjske politike, tokom mandata Bila Klintona. Tada su nam SAD neizmjerno pomogle u odbrani mira i naše multietničke zajednice. To nam je pomoglo i da se zaštitimo od Miloševićeve agresije, da mudro izaberemo vanjskopolitičke prioritete, poput evroatlantskih integracija. Snažna američka podrška značila nam je i u pogledu našeg članstva u NATO”, poručio je Đukanović.

Rusija uspela infiltrirati u regiju antizapadnu politiku

U regionu su, kako je kazao, ostale još neke nedovršene stvari.

“Bosna i Hercegovina je i dalje nefunkcionalna država. Sjeverna Makedonija ostala je u mimoilaženju, najprije sa Grčkom, a sada sa Bugarskom. A Srbija je i dalje u problematičnoj situaciji zbog Kosova. Imali smo manjak pažnje SAD. A imali smo i manjak inicijative i odlučnosti sa evropske strane. Uglavnom, nijesu bili voljni da preuzmu vodeću ulogu u integraciji Zapadnog Balkana u EU. A kao što znate, u geopolitici nema vakuuma. Dakle, ako nema EU i SAD, doći će neke treće zemlje. Prije svega, Rusija. I kao što sam rekao, Rusija je počela snažno infiltrirati svoju antizapadnu politiku u regiju još od 2016. godine i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Da skratim priču, čini mi se da SAD još uvijek idealizuju stanje u državama Zapadnog Balkana”, naglasio je on.

Predsednik Crne Gore veruje i kako će biti naučena lekcija iz agresije na Ukrajinu.

“Vjerujem da smo konačno uspjeli da shvatimo kako je to, u stvari, agresija na evropski sistem vrijednosti. I nadam se da smo shvatili da je potrebno da dovršimo proces ujedinjenja Evrope. Naročito iz perspektive Zapadnog Balkana. U proteklih 10-15 godina imali priliku da svjedočimo nedostatku odlučnosti povodom pitanja integracija Zapadnog Balkana. Takođe, vjerujem da je ovo iskustvo dodatno ukazalo na važnost evroatlantskog partnerstva. Lako ćete se sjetiti poruka od prije nekoliko godina, koje su dolazile sa obje strane Atlantika, a koje su u suštini ukazivale na nebitnost NATO Alijanse, što je bila besmislica sama po sebi”, ocenio je Đukanović.

Putinova nerealna ambicija uslovila rat u Ukrajini

Okidač za rat u Ukrajini, prema njegovom mišljenju, bila je nerealna Putinova ambicija da prekroji istoriju.

“To je, bez sumnje, najvažniji dio krize. Dopustite mi da podsjetim da je ova kriza prva u novije vrijeme u kojoj imamo otvorene prijetnje upotrebom nuklearnog oružja. Ali, u isto vrijeme, ovo vjerovatno nije cijelo objašnjenje sukoba. Od Hladnog rata do danas, postojala je potreba mnogo pažljivijeg balansiranja geopolitičkih odnosa, što, nažalost, nije bio slučaj. Dakle, moraćemo da pokažemo novi senzibilitet u narednom razdoblju. Svi mi. Zato sam i rekao da sam siguran da se nećemo vratiti na globalni poredak kakav smo imali u doba Hladnog rata. Ali razviće se novi. I naravno, za mene, kao Evropljanina, najvažnije je pitanje položaja Evrope u tom novom geopolitičkom poretku”, smatra on.

Priznaje Đukanović kako ni sam nije očekivao da će u Ukrajini stvari otići toliko daleko.

Komentari(1)

Loading