Predsednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović najavio je da će sadašnju spomen-ploču u Morinju zameniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mestu tog nekada vojnog objekta.
Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, nakon boravka na graničnom prelazu Bregana, popili su kafu u jednom restoranu u centru Zagreba, koju je domaćin prvi put platio u evrima.
Od 1. januara 2023. započinje razdoblje dvojnog opticaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. januara 2023. u 24 sata.
Tačno u ponoć Hrvatska je ušla u Šengen i u evrozonu, a od danas na snagu je stupila i cela sila novih zakona i propisa.
Vozači na raznorazne načine pokušavaju da izbegnu gužvu u saobraćaju, a mnogo puta to čine na štetu drugih vozača. Tako i snimak iz Splita koji je objavljen na stranici "Prometne zgode i nezgode" pokazuje neverovatnu bahatost jednog vozača BMW-a.
U hrvatskom gradu Rijeka muškarac je iz automobila izašao noseći automatsku pušku, navodi policija.
Povodom druge godišnjice zemljotresa na Baniji gradonačelnica Petrinje, HDZ-ova Magdalena Komes, poslala je otvoreno pismo u kojem je priznala kako nije zadovoljna obnovom.
Otkriveno je da su na kliskoj tvrđavi, koja je zaštićeno kulturno dobro i pominje se od kraja rimskog doba, postavljena PVC stolarija.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman o hrvatskim fudbalerima, koji su slaveći bronzu na Svjetskom prvenstvu uzvikivali ustaški pozdrav "za dom spremni", kaže da je to bila jedna reakcija u oduševljenju, u okviru jedne pesme, a da se sada želi, kako navodi, baciti senka na njihov uspeh.
Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.
Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.
Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je u emisiji Hrvatskog radija prokomentarisao rat u Ukrajini, navodeći da je to kršenje međunarodnog prava i svih principa međunarodnog poretka.
Centralna državna kancelarija za Hrvate van Hrvatske dodelio je finansijska sredstva u iznosu od 200.000 kuna (jedan evro vredi oko 7,5 kuna) iz budžeta građana kontroverznoj organizaciji Počasni blajburški vod za obnovu ustaškog spomenika na Blajburgu u Austriji, piše danas hrvatski portal Indeks.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović danas je komentarisao odbijanje sabora da potvrdi vladinu odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i jasno poručio da je sukob u Ukrajini "rusko-američki rat", a premijeru Andreju Plenkoviću da, ako ima morala, ode u Ukrajinu da se bori.
Crna Gora, Srbija i Hrvatska, iako susedne države sa mnogo sličnosti, u mnogome se i razlikuju. Konkretno sudovi u Hrvatskoj i Srbiji su stali u odbranu građana koji su prevareni zbog kredita uzetih u švajcarskim francima, a otišli su i korak dalje u želji da banke vrate novac građanima zbog špekulativnog proizvoda koji su im nudile. Srbija i Hrvatska se pozivaju na međunarodne sudove pred kojim su banke koje su nudile kredite u „švajcarcima“ izgubile sve sporove. U Crnoj Gori isti problem ali drugi scenario. Verovali ili ne sudovi su odlučili da stanu na stranu banke i sve svale na „grbaču“ građana.
Horor u Petrinju naselju u Petrinji preminula je beba, nezvanično saznaje iz policije.