REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu
Ostale vesti

REGION I DALJE RANJIV: Evo koliko je Amerika uložila u civilna društva i medije za borbu protiv "MALIGNOG" utivaja Rusije na Balkanu

09:13

23 decembar, 2022

Ostale vesti

Inspektorat američkog Stejt departmenta objavio je izveštaj Fonda o borbi protiv ruskog uticaja (CRIF), u kome se navodi da su SAD potrošile 50.021.746 dolara od 2017. godine do sada za finansiranje aktivnosti i programa koji se suprotstavljaju malignom ruskom uticaju. Sveukupno, navodi se da je u svim zemljama koje pokriva Fond potrošeno preko milijardu dolara od 2017. godine do danas.

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH
Hrvatska

ISPLIVALI NEMAČKI DOKUMENTI: Tuđman 1991. uprkos protivljenju Nemaca hteo da mena granice BiH

11:49

22 decembar, 2022

Hrvatska

Dopisnik njemačkog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) za Balkan Michael Martens, inače i autor hvaljene biografije Ive Andrića, na Twitteru je objavio preslike njemačkih službenih dokumenata koji se bave prvim susretom tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla i novoizabranog predsjednika RH Franje Tuđmana u srpnju 1991. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Tuđman već u tom prvom susretu s Kohlom i njegovim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine. Tuđman je mjesecima pokušavao dogovoriti sastanak s Helmutom Kohlom Martens ističe da je Tuđman preko različitih predsjednika mjesecima pokušavao doći do Kohla. U to vreme se u nemačkom ministarstvu vanjskih poslova vodila rasprava o tome treba li uopšte primiti Tuđmana u posetu ili će to ubrzati proces raspada Jugoslavije, što Nemačka tada nije htela. Na kraju je odlučeno da se Tuđmana ipak primi, jer je Republika Hrvatska postajala sve važniji akter u jugoslavenskoj krizi, dok su federalne institucije gubile moć.

KREDITI U "ŠVAJCARCIMA": Srpski i hrvatski sudovi stali na stranu građana, u CG na stranu banke
Crna Gora

KREDITI U "ŠVAJCARCIMA": Srpski i hrvatski sudovi stali na stranu građana, u CG na stranu banke

09:07

15 decembar, 2022

Crna Gora

Crna Gora, Srbija i Hrvatska, iako susedne države sa mnogo sličnosti, u mnogome se i razlikuju. Konkretno sudovi u Hrvatskoj i Srbiji su stali u odbranu građana koji su prevareni zbog kredita uzetih u švajcarskim francima, a otišli su i korak dalje u želji da banke vrate novac građanima zbog špekulativnog proizvoda koji su im nudile. Srbija i Hrvatska se pozivaju na međunarodne sudove pred kojim su banke koje su nudile kredite u „švajcarcima“ izgubile sve sporove. U Crnoj Gori isti problem ali drugi scenario. Verovali ili ne sudovi su odlučili da stanu na stranu banke i sve svale na „grbaču“ građana.